Zamislite ovu scenu: imate važan sastanak, a jutro kad treba da idete, budite se sa strašnom glavoboljom ili grčem u stomaku. Ili, nakon perioda stalnog stresa, vaš kožni problem, za koji ste mislili da je prošao, ponovo buja. Slučajnost? Ne baš.
Ovo su klasični primeri psihosomatskih poremećaja – stanja u kojima se naši psihički nemiri, stres, tuga ili anksioznost „preseljavaju“ i manifestuju kroz fizičke simptome na telu. Naše telo i um nisu odvojeni entiteti; oni su deo istog, složenog sistema. Kada um pati, telo često postaje njegov glasnik.
U ovom članku videćemo najčešće simptome psihogenog porekla i osvrnuti se na ono što su o ovome rekli najeminentniji stručnjaci sa polja psihosomatike.
Šta kada telo preplavljuje stres?-Koji su najčešći simptomi
Psihosomatski simptomi mogu da pogode skoro svaki organ ili sistem u telu. Evo nekih od najčešćih:
- Digestivni problemi: Grčevi u stomaku, nadutost, sindrom iritabilnog creva (IBS), mučnina. Probavni sistem je neverovatno osetljiv na emocionalno stanje, pa ga neretko nazivaju „drugim mozgom“.
- Kožni problemi: Psorijaza, ekcem, urtikarija, akne. Stres može da izazove ili pogorša upalne procese na koži.
- Bolovi: Hronični bolovi u leđima, vratu, misićima, tenziona glavobolja ili migrene. Telo u stanju stresa je stalno prenapeto, što vodi bolu.
- Kardiovaskularni simptomi: Ubrzan rad srca (palpitacije), visok krvni pritisak, bol u grudima (nakon isključenja srčanih problema).
- Respiratorni problemi: Osećaj nedostatka vazduha, „kamen na grudima“, pojačane astmatične tegobe.
- Umor i poremećaj spavanja: Hronični umor koji se ne povlači ni nakon odmora, nesanica ili preterano spavanje.
Razumevanje da su misli i emocije povezane sa fizičkom bolešću nije novo, ali su ga moderni naučnici podrobnije istražili.
Franz Alexander se naziva ocem moderne psihosomatike
Ovaj mađarsko-američki psihoanalitičar je jedan od začetnika discipline. On je identifikovao „svetu sedmorku“ psihosomatskih bolesti za koje je verovao da imaju jasnu psihogenu komponentu:
- Bronhijalna astma
- Ulcerozni kolitis
- Hipertenzija (visok krvni pritisak)
- Reumatoidni artritis
- Hipertireoza (povišena funkcija štitne žlezde)
- Neurodermatitis (kožni problemi)
Iako se danas lista proširila, Alexander je postavio temelj za sistemsko proučavanje ovih veza.
Sándor Radó i koncept „Aleksitimije“
Radó je uveo pojam aleksitimije – doslovno „odsustvo reči za osećanja“. Osobe sa aleksitimijom imaju velike poteškoće da prepoznaju, opišu i obrađuju svoje emocije. Kako ne mogu da „ispričaju“ svoju psihičku bol, telo je „ispriča“ umesto njih kroz fizičke simptome.
Hans Selye i Teorija Stresa
Selye je genijalno objasnio fiziološki mehanizam koji stoji iza ove veze. Njegov koncept opšteg adaptacionog sindroma (GAS) pokazuje kako telo prolazi kroz faze alarm, rezistencija i iscrpljenje kao odgovor na stresor. Dugotrajni stres (faze rezistencije i iscrpljenja) dovodi do stvarnih, merljivih oštećenja organa, objašnjavajući tako kako hronična anksioznost može da dovede do čira na želucu ili slabljenja imunog sistema.
Psiho-neuro-imunologija (PNI)
Ovo je moderna naučna disciplina koja potvrđuje ono što su psihosomatičari tvrdili decenijama. PNI proučava direktnu vezu između mozga (psihe), nervnog sistema i imunološkog sistema. Dokazano je da stresni hormoni (kao kortizol) mogu da potisnu imuni odgovor, čineći nas podložnijim infekcijama i upalnim procesima, pogoršavajući autoimune bolesti i usporavajući zarastanje rana.
Šta da radim ako mislim da imam psihosomatske simptome?
- Prvi korak: konsultujte lekara. Uvek je neophodno prvo isključiti bilo kakvu organsku bolest. Posetite svog lekara opšte prakse i opišite simptome.
- Razmislite o uzroku ili poveznici: Zapitajte se: „Da li se moji simptomi pogoršavaju kada sam pod stresom, tužan ili anksiozan?“ Vođenje dnevnika simptoma i raspoloženja može da otkrije uzrok.
- Tražite stručnu pomoć. Ako je organski uzrok isključen, razmotrite posetu psihoterapeutu ili psihijatru. Analitička terapija može da vas dovesti do nesvesnih, često potisnutih uzroka vaših tegoba, te vas nauči kako da upravljate stresom, prepoznate i obrađujete emocije i prekinete začarani krug „um-telo“.
- Praktikujte svesnost (mindfulness) i opuštanje. Meditacija, progresivna mišična relaksacija, autogeni trening, duboko disanje i slične tehnike pomažu da se aktivira parasimpatički nervni sistem („sistem za opuštanje“) i smanje fizički uticaji stresa.
Zaključak: Telo je ogledalo duše Kada vas telo boli, njegov glas treba uzeti ozbiljno. Ono ne laže. Ponekad, taj glas ne govori samo o fizičkom problemu, već i o emocionalnoj borbi koja se odvija unutar vas. Slušajući taj glas i tražeći pomoć kako za telo, tako i za um, možete krenuti putem istinskog, celovitog ozdravljenja. Kao što je jedan od uticajnih psihijatra Gabor Maté rekao: „Pitanje nije ‘Šta je pogrešno sa tobom?’, već ‘Šta ti se desilo?’. Ovo pitanje nas podseća da su naši simptomi često logičan odgovor na traumatične, bolne situacije koje smo doživeli.